Dragi Naši,

Nastavljamo s đirom po Berlinu. Berlin je super. Berlin je zakon. Ima tako jednu dobru opuštenu atmosferu, a istovremeno javni prijevoz funkcionira besprijekorno, sve je čisto i redno i na svome mistu. Ni ni preskupo za sest popit kafu ili izist štogo, ulaznica u muzej košta otprilike koliko kafa, a i sushi je izuzetno pristupačan. To nas je posebno veselilo.

Bilo je zima pa nismo sustavno obilazili grad, ali opet vidili smo sve što treba vidit.
Ovo je Altenational Galerie. Jedan od muzeja kojega ćemo posjetit drugi put (klik, klik).

Ruska ambasada na Unter den Linden u Istočnen Berlinu je ogromna, masivna zgrada i izdvaja se od okolne arhitekture za koju isto ne možemo reć da joj fali monumentalnosti. Ali ambasada ima jasnu poruku: mi smo ovde gazde i face.

Amerikanci nisu toliko spektakularni ali su zato bliže oltaru – montirali su se odma uz Brandenburška vrata. S jedne strane ambasada, s druge muzej The Kennedys. Tako da je jasno ko je gazda i faca.

Inače, iznenadilo nas je da su lipe ovako male. Jer je drvored stariji od onega u Staremu Kraju (drugi najduži drvored lipa u svijetu nakon Unter den Linden). Onda smo doznali da su i lipe stradale u ratu i ove ode su posađene tek ’46.

Brandenburška vrata, naravno. Jedna od rijetkih zgrada koja je preživila bombardiranje u Drugemu ratu.

Veličina je važna rekoše Nijemci nakon ujedinjenja i sagradiše Postdamer Platz. S pustim uredskim zgradama, kinima, restoranima i Filmskim muzejem. Sve uredske zgrade imaju staklenu fasadu kroz koju se lipo vidi radni narod. Nema zabušavanja u Njemačkoj.

Veličina je važna rekli su i Istočni Nijemci i sagradili televizijski toranj ili Fernsehturm. S 365 m to je i danas najviša zgrada u Njemačkoj. Na vrhu je restoran s vidikovcem koji se okreće i tako sedite na mistu i u uru vrimena odvrtite se za 360°. Mi smo to obavili pješke, šteta što je bila noć da imamo bolji pogled. Drugi put ćemo poć po danu. Inače, u tornju se možete osjećat kako na Enterpriseu jer od nula do 365 m vozu liftovi brzinom od “odma“. Čim uđete u lift odma ste gore na vrhu.

Ovo je crikva sv. Nikole iz 13. stoljeća, najstarija crikva u Berlinu. Nismo ušli unutra, drugi put ćemo hodit i po crikvama. Inače, crikva je u slatkom, malom kvartu koji izgleda kako Samobor sa slatkim, malim ulicama i trgićima.

U sivilu Berlina iskače crvena gradska vijećnica.

I ove predimenzionirane balunice za bor za koje ne znamo jesu li ostatak božićne dekoracije ili su tu stalno.

Ovo nas je oduševilo. Skulpturica ribiča uz rijeku Spree.

Išli smo vidit i Checkpoint Charlie. Tužna je berlinska povijest. Ili je sve srušeno i izginulo u bombardiranju ili je bilo podiljeno pa su ljudi ginuli prelazeći zid.

Valjda je zato ćikolata koja se prodaje u suvenirnici gorka ćikolata.

Ali najnajbolje u Berlinu nan je Reichstag i njegova kupola. U Reichstag se može uć samo uz najavu, rezervaciju termina i potvrdu s njihove strane. Po danu bude gužva, mi smo išli navečer i ni bilo skoro nikoga. Ali, ipak se ulazi u njemački parlament i treba proć kontrolu kako na aerodromu. Znači potvrda rezervacije na točna imena ljudi koji ulaze s brojem pasoša i onda detektor metala. I isprepipavanje od strane policajke.

Reichstag je naravno bi razrušen u bombardiranjima, ali još prin tega su ga zapalili nacisti. Onda kupola ni bila obnovljena do ujedinjenja, a kad su je obnovili učinili su to spektakularno. Norman Foster je projektira staklenu kupolu iznad same dvorane za zasjedanje u koju danje svitlo dolazi preko tisuću zrcala. Gore je otvoreno i može se vidit zasjedanje parlamenta. Evo, ovo je četvrtak navečer u iza 9, a još se radi.

Oko kupole vodi spiralna staza. One koji imaju problema s vrtoglavicom upozoravamo da na samemu vrhu imate osjećaj da se sve ljulja i da je nestabilno. Dobijete i besplatni audio-vodič koji na neku foru kuži di ste i govori vam “sad pogledajte livo, tu ćete vidit Zoološki vrt. Sad pogledajte dole, vidit ćete knjižnicu, sad hote još malo naprid i vidit ćete ambasade.”
Cila kupola svojom staklenošću simbolizira transparentnost vlasti, a sve je ekološki i maksimalno se iskorištava sunčeva energija i svjetlost i prirodno prozračivanje. Održivi razvoj na djelu!

Vaši