Dragi Čitatelji,
božićno okupljanje gollyh&bossyh u Starom Kraju iskorišteno je na najbolji mogući način – posjetom arheološkom lokalitetu Kopila i novoiskopanoj ilirskoj nekropoli. Da sad ne objašnjavamo više sve pročitajte u Slobodnoj i Slobodnoj.
Ali moramo pružit mali uvod. Naime, Korčula nikad nije arheološki istraživana, osim čuvene Vele Spile. Na primjer, Lumbardska psefizma govori o grčkoj koloniji, ali sama kolonija nikad nije pronađena. Dalje, u Dubrovačkim muzejima čuva se jedna antička oinohoa (vrč za vino) iz 6. st. pr. Kr. za koju se samo zna da je nađena kraj Blata na Korčuli. U to vrime na Korčuli su samo Iliri i neki od njih očito jako bogati jer se tadašnja vrijednost oinohoe može usporedit s recimo Ferrarijem danas. Oinohoa je ovo desno, slabo se vidi ali je oslikana.
Fotografija preuzeta iz knjige Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, poglavlje Uvod i grčka civilizacija Nenada Cambija.
Sve ovo znamo samo zato što nam je to reka Dinko Radić, veloluški arheolog i hodajuća enciklopedija. On nas je i vodi na Kopilu usprkos orkanskom jugu i nemilosrdnoj kiši i sve nam ispriča. Min ćemo samo prepričat njegove riči.
Ovo je Kopila. Gore na vrhu bila je utvrđena akropola, a sve od vrha do nas bilo je naselje.
A evo i nekropole. Vidi se komad kružne prapovijesne strukture koja i s vanjske i s unutarnje strane ima grobnice. Ali ne zna se ni koliko je velika ni što je još tu. S vanjske strane je nađeno puno dječjih grobova, s unutrašnje je jedan grob u kojem je bilo puno oružja.
Dinko govori da i ne znaju točno što su našli jer nemaju ništa s čim bi mogli usporedit ovu nekropolu. Mogu jedino pretpostavit da je to bila neka vladarska grobnica, ali to su naravno samo pretpostavke.
Inače Dinko ima oko sokolovo. Samo jednim pogledom iz daljine on prepoznaje ilirsku keramiku desno i helenističku keramiku lijevo ma koliko sitna krhotina bila.
Sve nalaze smo naravno uredno spremili jer sve je važno za buduća istraživanja, a i prema slovu je zakona. Kamo sriće da svi to poštuju.
S nekropole puca pogled na Blatsko polje koje je u vrime Ilira bilo periodičko jezero.
Zato su vladari Kopile bili bogati i moćni; jer su kontrolirali vodu koje je i danas na otocima malo. Jezero bi liti presušilo, ali vode bi ostalo u podzemnim prirodnim rezervoarima. Polje koje bi ostalo kad bi jezero presušilo bilo je idealno za sijanje žita i zato Korčula nije trebala uvozit žito. Win-win 🙂
Polje je meliorilara Austro-Ugarska: izgradili su sustav kanala po polju i 4 km tunela do mora. Od tada jezera nema i polje je samo polje. A i brdo Kopila je iskrčeno otprilike tada kako bi se sadila vinova loza. Zato su izgrađeni suhozidi koji su prilično uništili ostatke ilirskog naselja. Jer zna se da su arheolozima važni slojevi i ono što je dublje je starije. Jednom kad je sve raskopano i izokrenuto od male je pomoći istraživačima. Kamo sriće da i ovo svi poštuju.
I za kraj jedna suvremena struktura. Ovo nema veze s Ilirima, ovo su složili arheolozi da mogu marendat ispod bora.
Računa se da će istraživanje trajat tri godine tako da s veseljem iščekujemo nove nalaze. Zahvaljujemo Dinku što nas je po najgorem vrimenu vodi i podučava.
Vaši
golly&bossy
minus40kg ... kalorijski restoran
/ 19 Dec 2013Kamen, ili duša, što je mekše 😉
neverin
/ 30 Dec 2013i ja bi htio pokrenuti na Učki istraživanje jedne liburnijske gradine…